Predstavnici nevladinog sektora i mještana traže da vlasti napokon izađu s prijedlogom rješenja problema deponije Uborak kod Mostara
Ako predstavnici vlasti tijekom rujna ne istupe s konkretnim prijedlogom rješenja problema deponije Uborak, koja se nalazi u blizini naselja Vrapčići i Bijelo Polje, oko deset kilometara sjeverno od Mostara, mještani su najavili ponovnu blokadu odvoza smeća na to odlagalište.
Stanovnici navedenih naselja, okupljeni u udruženje i građansku inicijativu “Jer nas se tiče”, od 10. lipnja 2019. godine protestima i pravnim putem se bore za zatvaranje, sanaciju i izmještanje regionalne deponije Uborak-Buđevci. Za to odlagalište tvrde da je odavno premašilo kapacitete, zatim da je deponija radila bez odgovarajuće dokumentacije, kao i da je godinama – pored predviđenog komunalnog – odlagan i medicinski, životinjski, te opasni otpad.
U toku 2019. godine, mještani su u više navrata blokirali dovoz smeća na deponiju, uslijed čega su gradska i prigradska naselja Mostara danima bila doslovno zatrpana smećem. Blokade su prekinute dolaskom pandemije virusa korona, a potom, kako tvrde mještani, i pritiskom vlasti koji se ogledao u kaznama i sudskim procesima.
Podnesena i nova tužba
U ovom trenutku pred Kantonalnim sudom u Sarajevu se nalazi nova tužba građana protiv dokumenata koje je deponiji izdalo Ministarstvo okoliša i turizma Federacije BiH. Iako je spomenuti sud krajem 2022. godine već presudio protiv Plana prilagođavanja i sanacije deponije, te okolinske dozvole za odlagalište, Federalno ministarstvo okoliša i turizma je 16. januara 2023. godine izdalo novu okolinsku dozvolu, nakon čega su mještani i Udruženje “Jer nas se tiče” već u februaru podnijeli novu tužbu tom sudu. Proces je još u toku.
Prvi čovjek Udruženja “Jer nas se tiče”, Omer Hujdur tvrdi da je u januaru izdata okolinska dozvola “do sada najgora”.
“Ona omogućava odlaganje opasnih materija, medicinskog otpada, te životinjskog otpada”, ustvrdio je Hujdur.
Opasnost po okolinu i stanovništvo
Aktivisti od početka tvrde da je jedan od ključnih problema deponije Uborak taj što je to odlagalište prekapacitirano. “Odlaganje otpada na deponiju Uborak trebalo je obustaviti još prije dvije godine”, tvrdi Omer Hujdur.
On podsjeća i da je, nakon 60 godina postojanja deponije, urađena i Studija utjecaja na okolinu deponije Uborak, koja je prije dvije godine predstavljena na javnoj raspravi u Gradskoj vijećnici Mostara, kada su se mještani još jednom usprotivili proširenju tog odlagališta.
Iz nevladinih organizacija tvrde da je Studija utjecaja na okoliš utvrdila enormno zagađenje i tla i podzemnih voda teškim metalima. “Zaključak studije jeste da ta deponija ne može garantirati sigurnost po čovjeka, biljni i životinjski svijet”, rekao je predsjednik Udruženja građana i građanske inicijative “Jer nas se tiče”, Omer Hujdur.
Jedna od najbitnijih posljedica takvog rada deponije, kako su na više protestnih okupljanja istakli stanovnici tog dijela Mostara, jeste ta da je došlo do velikog porasta broja oboljelih od karcinoma u naseljima u okolini deponije.
“Glavni uzročnik toga su ovi teški metali, koji su zagadili okolno tlo i kroz podzemne vode dolaze do vinograda, obradivih površina, dolaze nama na česmu. Glavna usisna pumpa za grad Mostar je udaljena jedan kilometar i 200 metara od deponije, kuda protječe podzemna voda koja prolazi ispod deponije”, tvrdi Hujdur.
Iz Udruženja tvrde i da nikada nije urađena analiza zagađenja teškim metalima vode koju građani piju, odnosno da se radi bakterijska, ali ne i spomenuta analiza zagađenja teškim metalima.
Gradske vlasti: Tužbe onemogućavaju sanaciju
Sredinom lipnja na deponiji je, u njenom starom dijelu, izbio i veliki požar. Širio se ogromni, crni dim, te nesnosni smrad. Treba podsjetiti da je i Studija utjecaja na okoliš potvrdila kako je odlagalište otpada smješteno oko 300 metara od najbližeg naselja – Gornji Vrapčići. Aktivisti tvrde da je i požar posljedica pogrešnog upravljanja odlagalištem.
S druge strane, iz istupa predstavnika vlasti s jedne, te mještana i aktivista s druge strane, se može iščitati kako je problem različito tumačenje Plana prilagođavanja deponije Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Vlasti tumače da Plan predviđa pet i više godina za sanaciju deponije, dok mještani tvrde da taj dokument predviđa tri godine, te tvrde da je interpretacija vlasti od pet i više godina tek kupovina vremena i odugovlačenje problema.
Vršilac dužnosti direktora JP Deponija d.o.o. Mostar, Mirhad Grebović, nakon izbijanja požara na odlagalištu, izjavio je medijima da bi prihvaćanjem ponuđenih prijedloga od strane mještana i njihovih predstavnika puno problema bilo izbjegnuto.
“Da se prihvatilo ijedno od ponuđenih rješenja, sigurno se ne bi desio ni taj požar, koji se desio”, rekao je tada uz ostalo Grebović.
Podsjećanja radi, mještani i NVO su nedavno ustvrdili i kako je prije dva mjeseca ponovo otvorena stara ploha deponije, na kojoj je izbio požar, a koja je bila zatvorena još prije 15 godina.
Na optužbe o odlaganju na ranije zatvorenoj kaseti deponije, Grebović je odgovorio da za sve što rade imaju valjanu dokumentaciju, te da to nije deponiranje nego privremeno odlaganje do odvoza u cementare u Lukavcu i Kaknju na spaljivanje. Radi se o otpadu koji se dobije kompostiranjem bio-otpada.
“Nije riječ o trajnom odlaganju toga materijala, koji, usput rečeno, nije otpad, to je gorivo iz otpada. Riječ je o privremenom odlaganju istog tog materijala, kako bi se isti pripremio za transportiranje dalje. Što se tiče tih kapaciteta, Uprava JP Deponija posjeduje određene dokumente svjetskih stručnjaka, koji su dali svoje mišljenje da taj prostor i oni čak predlažu da se tu izvrši sanacija, uz mogućnost odlaganja otpada, što nije u planu, ne želi se odlagati na stari Uborak, ali privremeno deponiranje toga materijala ne predstavlja nikakvu opasnost”, rekao je medijima Grebović.
Gradonačelnik Mostara, Mario Kordić više puta je kazao da Plan prilagođavanja i upravljanja otpadom Federalnog ministarstva okoliša, kojeg su sačinili stručnjaci, na deponiji Uborak ne može ići dalje dok postoje tužbe koje je podnijela građanska inicijativa.
“U sklopu Plana prilagođavanja koji smo imali i prije dvije godine i mogli ga početi raditi, sad bi već bili dvije godine dalje. Imali bi još tri od ukupno pet godina i bili bismo negdje prema kraju”, rekao je nedavno Kordić.
S obzirom na to da se mještani protive proširenju trenutne deponije, Kordić je kazao da je nova kaseta bila predviđena kao privremeno odlagalište za Plan prilagođavanja.
“Deponijska polja su gore zapunjena već 2019. godine. Da bi ušli u sanacijski plan, morate negdje sa smećem. U Planu prilagodbe jasno je određeno da se otvara jedna mala deponijska ploha, nova, jer su stare zapunjene, i ta deponijska ploha se koristi sljedećih pet godina do zatvaranja tog lokaliteta”, kazao je uz ostalo mostarski gradonačelnik.
U Udruženju “Jer nas se tiče” podsjećaju kako trenutno deponija Uborak ima ukupno tri plohe – staru, zatim drugu završenu 2019. godine, koja je – kako tvrde – imala neke dozvole, te treće tijelo deponije koje je – tvrde – formirano bez ikakve dozvole na prostoru koji je bio predviđen za reciklažno dvorište.
“Ono je trenutno aktivno, iako je bilo zatvoreno prije godinu dana, jer je odloženo otpada koliko je bilo planirano. Međutim, zbog nedostatka kapaciteta, nisu našli rješenje u proteklih pet godina, stalno tovare tu otpad, iako to nije ni ekološki ni prihvatljivo”, tvrdi Omer Hujdur.
Što je rješenje?
Mještani su još ranije tražili da vlasti iznađu novu lokaciju za regionalnu deponiju. Međutim, iako je postojala i posebna Komisija, koja je razmatrala šest potencijalnih lokacija, do zvaničnih, konkretnih prijedloga nikada nije došlo.
U Udruženju “Jer nas se tiče” kažu kako je nova ministrica okoliša i turizma Federacije BiH, Nasiha Pozder na jednom od sastanaka s gradonačelnikom Mostara, Marijom Kordićem kazala da je po njenom mišljenju rješenje izgradnja spalionice otpada, koja bi se gradila u Aluminijskom kombinatu, a koja bi snabdijevala strujom Aluminij. Ta spalionica bi tretirala otpad iz cijele Hercegovine.
Prema raspoloživim informacijama, projekt spalionice procjenjuje se na tridesetak milijuna eura. Iz NVO kažu da su iskustva iz Slovenije pokazala da je riječ o načinu tretiranja otpada koji nema negativan utjecaj na okolinu.
“Mi tražimo rješenje. Hoće li to biti nova lokacija, spalionica, bitno je samo da se problem riješi trajno i da ne ugrožava nijednog stanovnika grada Mostara”, kaže predsjednik UG “Jer nas se tiče” Omer Hujdur. On dodaje da nije rješenje ako se deponija izmjesti na neku drugu lokaciju i napravi problem nekom drugom.
NVO: Samo poštovati zakone
U nevladinom sektoru također kažu da sve što treba uraditi jeste poštovati već postojeće zakone koji reguliraju oblast prikupljanja i zbrinjavanja otpada.
Tako je Udruga za unapređenje kvalitete življenja “Futura” iz Mostara nekoliko puta isticala da, na primjer, Zakon o komunalnim djelatnostima HNK iz 2016. godine ili odluke i strategije koje se odnose na spomenutu oblast na nivou Grada Mostara, već određuju postupanje i način rada svih subjekata uključenih u taj proces. To se, uz ostalo, odnosi i na sortiranje i reciklažu otpada, što je zakonska obaveza.
“Međutim, ti zakonski akti se ne poštuju. Oblast komunale treba se vratiti u zakonske okvire”, tvrde iz nevladinog sektora.
Nevladine organizacije postavljaju i pitanje što je s Planom upravljanja otpadom, o kojem je još prije dvije godine održana i javna rasprava.
Iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona/županije su kazali kako je Zakonom o upravljanju otpadom Hercegovačko-neretvanske županije iz 2006. godine propisana obaveza kantona da donese Plan upravljanja otpadom, koji mora biti usuglašen sa Strategijom upravljanja otpadom u Federaciji Bosne i Hercegovine.
“Cilj Plana je identifikacija trenutnog stanja u sferi prikupljanja, odlaganja i tretmana svih vrsta otpada, podrazumijevajući stanje infrastrukture, te definiranje (na temelju budućih potreba) neophodnih financijskih, pravnih, institucionalnih i infrastrukturnih kapaciteta za njegovu primjenu.
Plan je prošao javnu raspravu još u veljači 2021. Iznesene primjedbe i sugestije, u mjeri u kojoj je to bilo moguće, inkorporirane su u Nacrt. Planom rada za 2023. predviđeno je da Vlada razmotri nacrt u III. kvartalu 2023. Inače Plan upravljanja otpadom je dokument koji se donosi za petogodišnje razdoblje”, kazali su iz Vlade HNK.
Ovaj tekst čiji je autor Mirsad Behram je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a financijski podržava Švedska. Sadržaj članka je isključiva odgovornost Eko Hub Blagaj i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.