Počinju 26 Dani Matice hrvatske u Mostaru

Mostarsko proljeće 2024. – 26. Dani Matice hrvatske Mostar počinju večeras u 19 sati u Galeriji kraljice Katarine u Mostaru izložbom Sofije Naletilić i čuvene Babe Penavuše, iz fundusa Franjevačke galerije i muzeja u Širokom Brijegu.

Na svečanosti će se obratiti akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednica MH Mostar, uime generalnog sponzora HT Eroneta, predsjednik Uprave dr. sc. Goran Kraljević te Dragan Marijanović, koji će govoriti o postavu.

Visoki je pokrovitelj ovogodišnje manifestacije Hrvatski narodni sabor BiH.

Sofija Naletilić Penavuša

Rođena je 6. siječnja 1913. u Mokrom pokraj Širokog Brjega. Djetinjstvo je provela u roditeljskoj kući Penavić, djevojaštvo kod starije sestre u Brotnju radeći težačke poslove. Opismenila se u desetoj godini učeći od starijih sestara i od oca. Plela je i vezla, u čemu je iskazivala osebujnost. God. 1932. udala se za Marijana Naletilića u obližnje Oklaje i rodila šestero djece. Udovicom je ostala 1942. Kipove je počela raditi u svojoj 64. godini. Načinila ih je preko 7000. Dosad je imala 20 samostalnih i približno isto toliko skupnih izložbi. Posmrtno je dobila Grand Prix, INSITA ‘94. u Bratislavi. Preminula je u Oklajima 22. lipnja 1994.

Predgovor Tomislava Ćavara „Utkano u iskonu“

Povodom stotinu i desete obljetnice rođenja Sofije Naletilić Penavuše, Franjevački muzej i galerija izlažu trideset četiri skulpture iz vlastitog fundusa, želeći još jednom skrenuti pozornost na važnost Penavušinog likovnog stvaralaštva. Penavuša je do danas najnagrađivanija širokobriješka umjetnica i umjetnica s najvećom međunarodnom reputacijom koja potječe iz ovih krajeva. Umjetnost Babe Penavuše je od neprocjenjive važnosti za Zapadnu Hercegovinu, ali i za hrvatsku likovnu kulturu uopće. Njezin likovni izraz prepoznat je na globalnoj razini, budući da je izlagala u inozemstvu i dobila eminentne nagrade i priznanja. Postavlja se pitanje kako je samouka kiparica iz Širokog Brijega, bez likovne edukacije i bilo kakve druge formalne naobrazbe, mogla ostvariti globalni uspjeh u kontekstu naivne skulpture? Svijet u kojem je odrastala samouka umjetnica Sofija Naletilić Penavuša je svijet u kojem su mogli preživjeti samo snažni ljudi, tvrđi od kamena na kojem su „nikli“. To je vrijeme gladi, ratova, nepravdi i potpunog patrijarhata u Zapadnoj Hercegovini. U razdoblju djetinjstva okružena je narodnim običajima koji su živjeli u simbiozni s kršćanstvom i ispreplitali se s poganskom tradicijom starih Slavena i Ilira kroz tradicijske priče, mitove i legende. Penavušu okružuju, Ilirske gomile, grudine, reljefi na stećcima, ornamenti na narodnim nošnjama, rutama i izravna komunikacija s prirodom. U takvom okruženju stvara se Sofijin likovni svijet i razvijaju svjetonazori. Snažna uživljenost u Bibliju, Sveto pismo i prirodu na način kako ju je doživljavao sv. Franjo, bit će temeljni za nastanak njezinog likovnog izraza. Čitava paleta emocija i različitih oblika nakupljali su se godinama u njezinoj podsvijesti i u jednom trenutku, uslijed teške emocionalne situacije u kojoj se našla zbog gubitka sina, sve svoje potisnute osjećaje usmjerila je u drvene skulpture i počela se svakodnevno baviti umjetnošću. Penavuša počinje stvarati skulpture iz unutarnje potrebe, tražeći izlaz u umjetnosti, zbog svega toga njezina umjetnost nije mogla biti ništa drugo nego umjetnost snažnih, ekspresivnih formi i boja prožetih iskonskom mistikom i religioznošću hercegovačkog kraja. Ekspresionisti s početka dvadesetog stoljeća su se pokušali vratiti u taj svijet izvornog, ljudskog stvaralaštva pomoću raznih intelektualnih studija i boravaka u muzejima domorodačke umjetnosti, ne bi li dosegnuli ono izvorno u izrazu. Penavuša je to uspjela prirodno, slijedeći svoj instinkt, njezino stvaralaštvo nije bilo opterećeno ranijim stilovima i zbog toga je mogla direktno doći do izvornosti. Penavuša svoje oblike posuđuje u prirodi budući da skulpture radi od drva, nekada u volumenima skulpture ostavlja dominantnim karakter komada drva od koje je skulptura napravljena, a drugi put kiparskim intervencijama obrađuje skulpturu u željenu formu, brišući sami karakter drva i kroz sažete forme postiže snažne ekspresionističke dojmove. Pored definiranja forme Penavuši je od presudnog značaja bojanje skulptura čime im daje konačan pečat i dodatno naglašava njihov snažni karakter i volumene. Najčešće obrađuje teme iz Biblije, franjevce, životinje, narodne junake i sportaše, dakle sve ono što je bilo dijelom njezinog života. Fratre prikazuje skromno, pripijenih ruku uz tijelo, zbijenih valjkastih formi. Fratri poput dorskih stupova nose breme našeg naroda, skrušeni, u molitvi i meditaciji, a pod utjecajem romanike dobivaju spiritualne vrijednosti. Krista prikazuje kao prijatelja ljudi s hipertrofiranom rukom koja je sposobna zagrliti cijeli svijet. U skulpturama životinja ostavlja karakter drva i animalnu snagu životinje povezuje sa animizmom i svjetonazorom da je sve u prirodi živo. Najčešće teme su joj ptice i kornjače, ali bavi se i ostatkom bestijarija poput medvjeda i divljih svinja. Pojedini prikazi, sova odjevena u odijelo i kornjača koja nosi ptice na oklopu, imaju nadrealne karakteristike i graniče sa snoviđenjima i fantastičnim. Priče o vilama i neobjašnjivim fenomenima iz prirode dodatno su razvijali bujnu maštu ljudi toga doba. Lokalne tradicije i svoje osobne religijske doživljaje Penavuša je na izniman način utkala u svoja djela. Zbog svega toga, kao zalog za budućnost, naša zajednica treba postati svjesna važnosti djela Sofije Naletilić Penavuše, izučavati njezin lik i djelo na satima likovne kulture, na likovnim studijima i studijima povijesti umjetnosti, te izgraditi Muzejsku institucija za čuvanje njezinih djela, kako bi u njezinoj umjetnosti budući naraštaji mogli tražiti nadahnuće i izučavati hercegovački izvorni likovni identitet. Onima koji su imali čast poznavati Babu Penavušu, ostaje slika stabilne Žene, poput stećka, snažnog hercegovačkog, katoličkog karaktera, dostojanstvene u svojoj klesarskoj pozi, mirnog i staloženog izraza lica, spremne na šalu i pošalicu.

Najčitanije

Grad Mostar: Zalihe izvoda iz matične knjige rođenih na samom kraju

Obavještavamo građane Grada Mostara i korisnike javnih usluga Centra...

Zastava EU podignuta u Konjicu povodom obilježavanja Dana Europe 2024

Zastava Europske unije simbolično je podignuta na novom vidikovcu...

Mladi izvođači blistali na prvoj večeri Splitskog festivala 2023.

Mladi izvođači sinoć su na Prokurativama izveli sjajne pjesme,...

Predsjedništvo HDZ BiH na danas održanoj elektronskoj sjednici analiziralo proces provedbe unutarstranačkih izbora

Danas je održana treća žurna elektronska sjednica Predsjedništva HDZ-a...

Dodjela nagrade Petar Miloš – pristiglo 105 kratkih priča

Manifestacija 2. dani Petra Miloša i dodjela nagrada za...

Šef IDS-a: Odluku Ustavnog suda treba poštivati

PREDSJEDNIK IDS-a Dalibor Paus izjavio je da se odluke...

Mazalica: Ako Helez nije budala onda je “zukan”

Ministar obrane BiH Zukan Helez postao je sinonim za...