Centar za politike i upravljanje (CPU) organizirao je okrugli stol ‘’Cijene ugljika u Bosni i Hercegovini – implikacije, izazovi i prilike’’. U Sarajevu su 22. veljače 2024. okupili predstavnice vlade, ključnih međunarodnih organizacija, predstavnici industrije, akademske zajednice i civilnog društva.Pokrenuli su važnu debatu o implikacijama, izazovima i prilikama povezanim s cijenama ugljika te izgradnji kapaciteta i svijesti o ovoj temi.
Europski mehanizam za graničnu prilagodbu ugljika (CBAM) uvodi se kao naknada/tarifa za emitirani ugljenik u proizvodnji grupa proizvoda s visokim udjelom ugljenika (željezo i čelik, cement, gnojiva, aluminij, električna energija i vodik), a plaćat će se prilikom uvoza u EU od 2026. godine.
Prema Regulatornoj komisiji za električnu energiju (DERK), 2022. godine 64 % električne energije u BiH proizvedeno je iz termoelektrana na ugalj. Ključni sektori poput električne energije, cementa, željeza i čelika, aluminija i umjetnih gnojiva čine gotovo trećinu izvoza BiH, pri čemu izvoz u EU iz ovih industrija čini oko 10 % BDP-a u 2022 godini. Prema MMF-u, pad izvoza iz pogođenih industrija u Bosni i Hercegovini može se kretati od 11 % do 25 %, ovisno o razini poreza na ugljenik, što iznosi otprilike 1,1 % do 2,5 % BDP-a.
Planira se uvođenje cijene CO2 putem ETS-a
U skladu Mapom puta za dekarbonizaciju Bosne i Hercegovine, zajedno s drugim zemljama u regiji, planira se uvođenje cijene CO2 putem uspostave sistema trgovine emisijama (ETS) do 2026. godine kako bi se izbjegli učinci CBAM-a i generirali domaći prihodi, umjesto EU prihoda, za podršku tranziciji prema obnovljivoj energiji i smanjenju emisija CO2 u relevantnim sektorima. Implementacija kako CBAM-a tako i uvođenje ETS-a značajno će uticati na različite sektore u Bosni i Hercegovini.
Panelisti koji su sudjelovali na ovom događaju iznijeli su različite perspektive i doprinijeli važnoj raspravi o budućnosti energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.
Branka Knežević, Šefica odsjeka za primarnu energiju i politiku sektora za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Halko Balavac, Pomoćnik ministra za sektor energije Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, predstavili su aktivnosti svojih ministarstava na pripremi za uvođenje ETS-a.
Stefano Ellero, Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH je predstavio sistem ETS-a kao ključni fiskalni instrument za borbu protiv klimatskih promjena koji u EU postoji još od 2005 godine. Alpa Shah, Ekonomistica odjela fiskalnih poslova Međunarodnog monetarnog fonda je predstavila ekonomske, socijalne i okolišne implikacije ovog instrumenta, dok su se Armin Hodžić, Direktor sektora za energetiku Privredne Komore FBiH i Azrudin Husika, Profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, osvrnuli na izazove s kojima se kompanije u BiH susreću kada je u pitanju izvještavanje po CBAM-u koje je stupilo na snagu u oktobru 2023 godine.
Glavni zaključak ove diskusije naglašava kako je adaptacija i transformacija neminovna te da su utoliko pravovremene odluke nadležnih u BiH, bazirane na široj stručnoj i društvenoj debati o glavnim elementima ovog dizajna, prijeko potrebne, a detaljna analiza različitih aspekata promjena je nužna s obzirom na to da će mnogi njima biti pogođeni.
Okrugli stol je organiziran u sklopu projekta „Green Agenda Club“, podržanog grantom Fonda otvoreno društvo BiH.