Medijski rat protiv AfD-a

Preneseno s www.braniteljski-portal.hr Piše: Filip Gašpar

U četvrtak, 15. veljače, glavni mainstream mediji u Njemačkoj započeli su masivnu, koordiniranu kampanju promicanja različitosti—osim, naravno, različitosti mišljenja—i osuđivanja onoga što nazivaju “ekstremnom desnicom”, pokazujući koliko se establišment boji uspon desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD), koja je sada na drugom mjestu na nacionalnoj razini, odmah iza demokršćanskog bloka desnog centra (CDU/CSU).

Dobro došli u “Zajedno zemlja”

Kampanja pod nazivom “#Zajedno zemlja —Različitost nas čini jačima” („#Zusammenland – Vielfalt macht uns stärker )—počinje šarenim oglasom na dvije stranice u novinama i na digitalnom vanjskom oglašavanju diljem Njemačke, s namjerom da se nastavi koristiti u novinama, javnim prostorima i društvenim medijima na neodređeno vrijeme.

Prema priopćenju za javnost reklamne agencije Ströera, zadužena za koordinaciju kampanje, organizirana je na inicijativu četiriju naslijeđenih medijskih divova — Die Zeit, Tagesspiegel, Süddeutsche Zeitung i Handelsblatt.

Osim organizatora, sudjeluje oko 500 tvrtki, zaklada i udruga koje “zauzimaju stav protiv desnog ekstremizma i obvezuju se na slobodu, različitost i kulturu dobrodošlice”.

Organizatori i medijski konglomerati nude tim tvrtkama i zakladama priliku da besplatno integriraju svoj logo u kampanju i traže od njih samo donacije za određene dobrotvorne projekte.

Kako se navodi u priopćenju, oglasni prostor oslobođen samo za ovu kampanju vrijedan je “nekoliko milijuna eura”. Nema službenih naznaka jesu li tvrtke organizatori dobile ikakvu potporu vlade za ovo, ali teško je zamisliti da bi se odrekle milijuna eura prihoda od reklama samo kako bi pokrenule skupu propagandu protiv desničarske stranke neposredno prije izbora za EU čisto iz dobrote njihova srca.

“Kampanja se odnosi na sastanak desničarskih radikala u Potsdamu, na kojem se navodno pregovaralo o velikom planu protjerivanja migranata”, piše Benedict Neff u komentaru za “Neue Zürcher Zeitung” (NZZ) – i preuzima sama sintagma “sastanak desnih radikala” odražava stil njemačkog političkog tiska.

Na tom privatnom sastanku, koju je CORRECTIV histerično i lažno prozvao „tajnim sastankom“, politički aktivist Martin Sellner iz Beča predstavio je svoje ideje za „plan reemigracije“ za vraćanje migranata koji nemaju zakonsko pravo ostati u Njemačkoj ili koji su počinili teške zločine natrag u svoje domovine. Novinari-aktivisti CORRECTIV-a, osjetivši potencijal za reportažu koja će postati njihova imena, lukavo su usporedili ovaj „master plan“ s notornom nacističkom shemom. Ta konferencija koja nije bila ni tajna ni konferencija bi se trebala nazvati „Ibiza 2.0“ a izvještaj CORRECTIVA najbolje „Protokoli Potsdamskih mudraca“.

Zakon o promicanju demokracije protiv neprijatelji demokracije?

U isto vrijeme, njemačka vlada priprema novi zakon, “Zakon o promicanju demokracije,” (Demokratieförderungsgesetz)  sredstvo za ulijevanje stotina milijuna sredstava poreznih obveznika u ljevičarske organizacije i davanje službenog mandata za borbu protiv “nekažnjivog”—ili na neki drugi način poznat kao legalni.

Lisa Paus, njemačka ministrica obitelji Zelenih objasnila je: “Želimo uzeti u obzir činjenicu da se mržnja na internetu događa i ispod granice kaznene odgovornosti. Mnogi neprijatelji demokracije točno znaju što je ostalo od slobode izražavanja na platformama društvenih medija. Kao savezna vlada, pregledat ćemo zakone gdje je to potrebno i prilagoditi ih ako je potrebno.”

Ako se ovo čini kao da se njemačka vlada hvali vođenjem rata protiv slobode izražavanja, to je zato što je tako.

(Pre)Živjela demokracija?

Novi zakon nije samo namijenjen dramatičnom povećanju udjela sredstava poreznih obveznika u okviru već postojećeg “Živjela demokracija!” okvira—čije je financiranje 2023 dodijelilo 182 milijuna eura za više od 700 ljevičarskih organizacija i projekata—ali i za postupno uvođenje pravnih instrumenata koje te organizacije mogu koristiti za poduzimanje mjera protiv ‘govora mržnje’.

Srećom, zakon o promicanju demokracije (Demokratiefördergesetz) možda nikada neće stupit na snagu budući da se liberalnom FDP-u — najmanjem partneru u semafor koaliciji — ne sviđa ideja petljanja s pravnim temeljima slobode govora, bez obzira koliko druge dvije vladajuće stranke bile entuzijastične , socijaldemokrate (SDP) i Zeleni (Grüne).

Potpredsjednik Bundestaga Wolfgang Kubicki, iz FDP-a, bio je još iskreniji o planovima dok je slabo prikriveno napadao Pausa: “Mora se postaviti pitanje tko je zapravo opasniji za naš ustavni poredak: oni koji se kreću u granicama dopuštenog ili oni koji žele ograničiti opseg dopuštenog kako im odgovara.”

Kao gastarbajtersko dijete, priče o cenzuri i progonu u socijalizmu znao sam samo iz priča svojih roditelja. Ali ta “nova Njemačka” mi je svakim danom sve strašnija. Sve više liče Titovoj Jugoslaviji na koju su uvijek upozoravali moji roditelji. Pojavljujue su iste sile i duhovi koji su već jednom gurnuli zemlju u katastrofu. Samo ovaj put “made in Germany”.

Možda je ironija sudbine da je “1984” Georgea Orwella nedavno ponovno prevedena na njemački – s predgovorom Zelenog vicekancelara Roberta Habecka.

Filip Gašpar studirao je talijanistiku i slavistiku na nekoliko sveučilišta. Živi i radi u Berlinu kao politički savjetnik Alternative za Njemačku.

Najčitanije

Sead Sefić: Nezadovoljni smo odazivom muškaraca u Mostaru

Udruženje oboljelih od raka prostate FBiH pokrenulo je kampanju...

Mostar: Uručeni certifikati polaznicima Napretkove radionice fotografije koju je vodio fotograf Igor Šutalo

Svečano uručenje certifikata polaznicima radionice fotografije kojeg su proteklog...

U prodaji luksuzno obljetničko reizdanje “Indexi”

Kultni sarajevski Indexi jedna su od zasigurno najboljih i najutjecajnijih grupa...

Zastava EU podignuta u Konjicu povodom obilježavanja Dana Europe 2024

Zastava Europske unije simbolično je podignuta na novom vidikovcu...

Danica-Danijela Kraljević i Matej Boras gostovali na Običnom radiju

Radionice i humanitarno-prodajna izložba održat će se i ove...

Hrvatska pošta bira najljepšu poštansku marku izdanu u 2023. godini

Hrvatska pošta Mostar i ove godine organizira izbor najljepše...

“Pontes” povezao Sarajevo i Makarsku

Izložba slika Udruge likovnih umjetnika HKD Napredak Sarajevo, koja...

Pali Facebook i Instagram, korisnici se ne mogu ulogirati

Korisnici društvenih mreža Facebook i Instagram, kao i aplikacije...