Jurilj za Kompas: Ideološka poruka iz 1950-ih je još uvijek aktualna, kako u BiH tako i na globalnoj razini – još su tu i stigme i neprijatelji i osveta

 „Filmom Stigme željeli smo prikazati ideološki i generacijski sukob koji je ukorijenjen na nekim hercegovačkim tradicionalizmima nakon Drugog svjetskog rata, a od kojih i danas patimo“, rekao je za Kompas RTV-a Herceg-Bosne višestruko nagrađivani redatelj Zdenko Jurilj.  

Kazao je kako se film pretvorio u jednu univerzalnu, globalnu priču, a to je priča o osveti. „Osvećujemo se zbog nekakvih ideoloških grijeha naših starih, a kroz povijest se čini da su cijelo vrijeme stradavali nevini ljudi“, objasnio je Jurilj i dodao kako film prati 18-ogodišnjeg mladića koji na švercu duhana pokušava spasiti obitelj od gladi te na tom putu stradava.

Istaknuo je kako je u filmu Stigme stalno prisutan nevidljivi neprijatelj. „Ideološka poruka i situacija iz 1950-ih je još uvijek aktualna kako u BiH tako i na globalnoj razini. Do danas se u ljudskoj civilizaciji ništa nije promijenilo.“

Scenarij za film Stigme je pisao književnik Josip Mlakić. Premijerno je prikazan u Nišu, a nedavno i na Mediteran film festivalu u Širokom Brijegu.

Jurilj je redatelj i poetskog dokumentarno-igranog filma Tihi skitnica koji je posvećen liku i djelu Virgilija Nevjestića, jednog od najvećih grafičara 20. stoljeća. „Na našim prostorima se malo zna o njemu. To pokazuje nezrelost društva, jer nacija bez kulture je ništa.“

Jurilj je rekao da je Nevjestić bio erudit, veliki umjetnik, likovnjak, grafičar, scenarist, pjesnik, filozof, čovjek širokih vidika, plemenitih ideja i čovjek koji se nije stidio svog kraja. „Naprotiv, iz svojih duvanjskih korijena je crpio ideje i prikazao ih francuskoj javnosti da bi kasnije dobio status koji mu i pripada, a to je da je bio proglašen od strane Francuske akademije znanosti i umjetnosti najboljim grafičarem 20. stoljeća u Francuskoj.“

Naglasio je kako je Nevjestić uvijek govorio o svom djetinjstvu te da je potrebno imati duboke korijene kako bi nešto napravio u svijetu. „Prema tome najbolji književnici su iz Bosne, a najbolji pjesnici iz Hercegovine. U Bosni su jake zime i bili su primorani sjediti uz ognjište i slušati priče, a u Hercegovini je drugačiji mediteranski mentalitet i misao, grčevitiji su i emocionalniji.“

O filmovima koje je radio kao što su Bijeli put, Tri dana, Radio ganga, o novim projektima te što su mu mimo kamere rekli Stipe Mesić, Borisav Jović i Momir Bulatović više u videu emisije Kompas.

Najčitanije

Hrvatska pošta bira najljepšu poštansku marku izdanu u 2023. godini

Hrvatska pošta Mostar i ove godine organizira izbor najljepše...

U prodaji luksuzno obljetničko reizdanje “Indexi”

Kultni sarajevski Indexi jedna su od zasigurno najboljih i najutjecajnijih grupa...

Danica-Danijela Kraljević i Matej Boras gostovali na Običnom radiju

Radionice i humanitarno-prodajna izložba održat će se i ove...

Baby Lasagna ide u finale: Imamo ga!

Kladionice nekoliko godina zaredom nisu pogriješile, a iznos od...

Sead Sefić: Nezadovoljni smo odazivom muškaraca u Mostaru

Udruženje oboljelih od raka prostate FBiH pokrenulo je kampanju...

doc. dr. sc. Zorica Maros: Oprost nije čin. Oprost je proces.

Biskupijski duhovni pokret mladih „Mi ViDiMo“ organizirao je tribinu...

Ante Boras iz Osijeka poziva vas na ovogodišnji Hod za život

Prvi Hod za život obitelj i Hrvatsku ove se godine održava...

Dodik spreman pokloniti se bošnjačkim žrtvama u Srebrenici

Srpski čelnik u BiH Milorad Dodik izrazio je u...