Još ostao OECD

Nakon ulaska u Schengen i eurozonu, OECD je posljednja međunarodna organizacija kojoj Hrvatska treba pristupiti. Naša će se spremnost za ulazak ocjenjivati u rujnu 2025., do kada se trebamo pripremiti za članstvo u organizaciji najrazvijenijih zemalja svijeta – rekao je premijer Andrej Plenković na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Za članstvo u OECD-u treba dosegnuti najviše standarde u poslovnom, poreznom, pravnom i antikorupcijskom sustavu, ali i u zaštiti prava radnika.

U uvodnom obraćanju osvrnuo se na pristupanje OECD-u što je bila i glavna tema današnjeg sastanka. 

– To je posljednja međunarodna organizacija kojoj Hrvatska po svojoj veličini, geografskom mjestu i snazi može pristupiti. Kad uđemo u OECD sve ambicije našeg međunarodnog pozicioniranja bit će zaokružene, rekao je Plenković, te podsjetio na ključnu 2017. 

– Tada smo rekli da želimo Hrvatsku u srcu europske integracije, što je značilo ozbiljno bavljenje i ispunjavanje više od 260 kriterija za šengenski prostor, što je značilo u partnerstvu između vlade i HNB-a izrada strategije uvođenja eura u Hrvatsku, puštanje u njeno javno savjetovanje i značilo je formalni korak zahtjeva za članstvo Hrvatske u OECD-u, koji sam potpisao u proljeće 2017. godine, rekao je.

Istaknuo je da su se ta rana ulaganja na početku mandata pokazala uspješnima jer Hrvatska je danas, 2024. više od godinu dana u šengenskom prostoru i europodručju, a na domak smo članstva i u OECD-u.

– Podsjetit ću, naši pregovori vode se sa organizacijom koja od svih do sada u koju smo god ulazili ima sustav primanja u članstvo koji bih ja nazvao najfleksibilnijim i najnepredvidljivijim od svih drugih. Gotovo da je aleatoran. Naime, OECD je globalna organizacija najrazvijenijih zemalja svijeta i nastoji u svojoj politici proširenja voditi računa o nekom globalnom balansu. Kada smo mi krenuli, 2017. jasno da smo bili nekakav outsider, onaj koji dolazi zadnji, koji je najudaljeniji od konvencija, standarda i različitih pravnih instrumenata OECD-a, a ispred nas su bile zemlje poput Brazila, Argentine, Perua i na razini Europske unije, Bugarske i Rumunjske. Međutim, kako je vrijeme prolazilo, mi smo kao neka mala kornjača sustavno i polako radili svoj posao i svoje zadaće, pa smo u odnosu na ove koje su krenule malo ranije u utrku, došli prije Bugarske i Rumunjske i u šengenski prostor i u europodručje, a okolnosti koje su se u političkom, ekonomskom i financijskom smislu događale usporedo s time i u Brazilu, i u Argentini, i u Peru, odvele su njih, što stiče fokusa na članstvo u OECD, u neke druge smjerove, rekao je.

Podsjetio je na sastanak s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom u rujnu 2023.

– Donjevši u Zagreb prvi ekonomski pregled Hrvatske kao prvu stepenicu verifikacije ispunjavanja kriterija, u razgovoru s njim, a i u njegovim javnim nastupima mogli vidjeli smo da je Hrvatska zemlja koja je izrazito napredovala i sada se nalazi među onima koji bi izgledno trebali prvi ući u OECD, istaknuo je Plenković.

Što stiče kalendara, premijer je rekao da OECD za Hrvatsku planira još jedan ekonomski pregled, koji bi trebao biti u rujnu 2025. 

– I taj zadnji ekonomski pregled trebao bi dati jednu cjelovitu sliku Hrvatske spremnosti za članstvo OECD, naglasio je.

Objasnio je i zašto nam je OECD važan.

– Oni imaju jedan lijepi slogan “Bolja pravila za bolji život”. OECD je organizacija najrazvijenijih, najbogatijih sa najboljim pravnim sustavima, s najboljim poreznim sustavima, sa najboljim sustavima suzbijanja korupcije koji žele imati jednak standard u svakoj od članica OECD-a. Da svaki gospodarski subjekt kada dolazi ulagati u neku zemlju zna sa etiketom EU-a, sa etiketom OECD-a u kako poslovno okruženje dolazi, što očekuje jer je navikao na visoke standarde ako dolazi iz neke od tih zemalja da upravo tako i uvjeti pravne sigurnosti, predvidljivosti, administrativnih procedura i spriječavanja bilo kakvih birokratskih ili drugih zastoja njemu neće stajati na putu. A pritom se očekuje da u članicama OECD-a i prava radnika budu zaštićene na najvišoj razini. I zato OECD, osim što se odvija na tako zvanoj međuvladinoj razini, ima i tijela koja se bave i sa poslodavcima, sa svojim savjetodavnim odborima i sa sindikatima, istaknuo je premijer Plenković.

Bitno je, kaže, na kojim prioritetnim područjima još moramo učiniti iskorak, a među njima je bolje korporativno upravljanje u tvrtkama u državnom vlasništvu, jačanje pozitivne poslovne klime i jačanje mehanizama suzbijanja korupcije.

Plenković je naglasio i važnost političke stabilnosti iz koje se vidi kako država funkcionira i kamo ide napomenuvši da je razvijenost Hrvatske u odnosu na prosjek EU na razini 75 posto. Podsjetio je da je članarina RH u EU za 2023. bila oko 600 milijuna eura te da je Hrvatska uslijed dobivenih EU sredstava “u plusu” za 3,4 milijarde eura.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman održao je prezentaciju za članove GSV-a te istaknuo da je OECD prestižna organizacija koja okuplja 38 najbogatijih zemalja svijeta, G7 i G20, što Hrvatskoj donosi ugled i privlačnost među investitorima i jamči im pravnu sigurnost. Članstvo donosi bolju politiku i pravila za bolji život, rekao je.

– To znači Hrvatskoj reputaciju, ugled, status i privlačnost investitorima budući da članstvo u OECD-u jamči pravnu sigurnost, istaknuo je Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova.

Sever: Važna je pokrivenost kolektivnim ugovorom od najmanje 80 posto

Predsjednik GSV-a Krešimir Sever je istaknuo da u OECD-u očekuju jačanje GSV-a koji je došao do gornjih granica u načinu djelovanja te dodao da se očekuje donošenje nacionalnog plana i modela kako bi se postigli ciljevi EU da zemlje- članice imaju pokrivenost kolektivnim ugovorima najmanje 80 posto.

Zaključeno je da će se u predstojećem, gotovo dvogodišnjem razdoblju nastojati aktivnije uključiti predstavnici socijalnih partnera u sve daljnje postupke, izvijestio je Sever.

Mišetić: Poslodavce uključiti u pregovore

Potporu pristupanju RH OECD-u podržao je u ime HUP-a Ivan Mišetić izrazivši nadu da će pridonijeti rastu hrvatskog gospodarstva u budućnosti te značajnije uključivanje poslodavaca u pristupne pregovore.

Ministar rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji Marin Piletić najavio je za petak potpisivanje novog temeljnog kolektivnog ugovora, kao i izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike. 

Najčitanije

U prodaji luksuzno obljetničko reizdanje “Indexi”

Kultni sarajevski Indexi jedna su od zasigurno najboljih i najutjecajnijih grupa...

Hrvatska pošta bira najljepšu poštansku marku izdanu u 2023. godini

Hrvatska pošta Mostar i ove godine organizira izbor najljepše...

Pjesma, priča i snovi na pozornici Dore – Stefany predstavlja “Sretnih dana dat’ će Bog”

Stefany je debitantica koja će zasjati na ovogodišnjoj Dori s pjesmom "Sretnih dana...

Baby Lasagna ide u finale: Imamo ga!

Kladionice nekoliko godina zaredom nisu pogriješile, a iznos od...

Sead Sefić: Nezadovoljni smo odazivom muškaraca u Mostaru

Udruženje oboljelih od raka prostate FBiH pokrenulo je kampanju...

HDZ BiH ostaje apsolutno predan ubrzanju EU puta BiH, do jeseni moramo mijenjati izborno zakonodavstvo

HDZ BiH, nakon danas održanog sastanka lidera s izvršnom...

Mila Boras: 40 pjesama imam napisanih u bilježnici, želim ih snimiti

Mila Boras studentica je pete godine Teološko-katehetskog instituta u...

Goca Tržan: Mislim da samo dragi ljudi mogu biti na mom koncertu

Jedna od najpopularnijih pop pjevačica u regiji, Goca Tržan,...