Svjetski dan zemljišta obilježava se svake godine 5. prosinca kao sredstvo za usmjeravanje pažnje na važnost zdravog zemljišta i zalaganje za održivo upravljanje resursima zemljišta. Generalna skupština UN-a odredila je ovaj datum, 2014. kao prvi službeni Svjetski dan zemljišta, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Veza vode i zemljišta
Cilj je podići svijest o važnosti i odnosu između zemljišta i vode u postizanju održivih i otpornih poljoprivredno-prehrambenih sistema. Jedinstvena globalna platforma ne samo da slavi zemljište, već također osnažuje i uključuje građane širom svijeta da poboljšaju zdravlje zemljišta. Opstanak naše Planete ovisi o dragocjenoj vezi između zemljišta i vode. Voda u zemlji, vitalna za apsorpciju nutrijenata od strane biljaka, povezuje naše ekosisteme. Ovaj simbiotski odnos je temelj naših poljoprivrednih sistema. Međutim, suočeni s klimatskim promjenama i ljudskim aktivnostima, naša zemljišta se degradiraju, što predstavlja preveliki pritisak na naše vodne resurse.
Erozija narušava prirodnu ravnotežu, smanjujući infiltraciju vode i dostupnost za sve oblike života. Prakse održivog upravljanja zemljištem, kao što su minimalna obrada, plodored, dodavanje organske materije i pokrivni usjevi, poboljšavaju zdravlje zemljišta, smanjuju eroziju i zagađenje i poboljšavaju infiltraciju i skladištenje vode. Ove prakse također čuvaju biodiverzitet zemljišta, poboljšavaju plodnost i doprinose sekvestraciji ugljika, igrajući ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.
Siromašno zemljište
Pothranjenost i nesigurnost ishrane su dugogodišnji problemi za čovječanstvo. U Institutu napominju da je povezanost zemljišta s nedostatkom nutrijenata u usjevima zbunjujuća budući da je primarni izvor nutrijenata zemljište. Biljke dobivaju vitalne resurse iz dva potpuno različita okruženja – zrak i zemljište. Hranjive tvari koje nalazimo u životinjskoj hrani potiču iz biljaka ili biljnih namirnica, koje svoje hranljive materije dobivaju iz zemljišta. Dakle, nutritivna kvaliteta i količina hrane direktno su povezani s kvalitetom i zdravljem zemljišta.
Zdrava zemljišta mogu podržati produktivnost, raznolikost i ekološke karakteristike kopnenih ekosistema (FAO, 2020). Ako zemljišta nisu zdrava, njihova sposobnost da proizvode zdravu i hranjivu hranu je smanjena ili izgubljena. Zemljišta su složeni ekosistemi koji obavljaju zadivljujuće funkcije nastanka, skladištenja, transformacija i recikliranje bitnih elemenata koji su nam svima potrebni i koji se prenose od zemljišta do biljaka, a zatim do životinja. Ovo skladištenje i prijenos hranjivih tvari je moguće kroz zamršene fizičke, kemijske i biološke procese uključene u transformaciju nedostupnih izvora hranjivih materija kao što su azot i fosfor u biljkama u dostupne forme.
Zemljišta nisu inertna: ona su živi ekosistemi koji pružaju fizičku strukturu i podršku, te kemijsko i biološko okruženje za protok hranjivih materija do korijena, utječući na mehanizme za usvajanje hranjivih materija usjeva i regulaciju gubitka hranjivih materija u okruženje. Za obavljanje svih ovih funkcija potrebno je razumjeti, vrednovati i čuvati zemljište i sisteme koji omogućavaju proizvodnju naše hrane i njene nutritivne vrijednosti, od kojih zavisi naše zdravlje.
Ključne poruke
Kako ističu iz INZ-a, ključne poruke ovogodišnjeg Svjetskog dana zemljišta su – Zemlja i voda su neophodni resursi za održavanje života na Zemlji. Zemljište i voda predstavljaju osnovu za proizvodnju hrane, ekosisteme i dobrobit ljudi. Prepoznajući njihovu neprocjenjivu ulogu, možemo poduzeti proaktivne mjere za očuvanje ovih resursa za buduće generacije. Erozija i zbijanje zemljišta narušavaju sposobnost zemljišta da skladišti, odvodi i filtrira vodu i povećava rizik od poplava, klizišta i pješčanih/prašinastih oluja. Zemlja i voda su medij u kojem biljke rastu i dobivaju esencijalne hranjive materije. Zdravo zemljište igra ključnu ulogu prirodnog filtera, pročišćavajući i čuvajući vodu dok se infiltrira u zemlju.
Poljoprivredni sistemi koji se hrane kišom čine 80 posto obradivih površina, doprinoseći 60 posto svjetske proizvodnje hrane. Ovi sistemi se u velikoj mjeri oslanjaju na efikasne prakse upravljanja vlagom u zemljištu. Sistemi za navodnjavanje povlače 70 % svjetske slatke vode i čine 20 % obradivih površina. Zemljište i voda su međusobno povezani resursi kojima je potrebno integrirano upravljanje. Zdravlje zemljišta i kvaliteta i dostupnost vode su međusobno povezani. Provođenje prakse održivog upravljanja zemljištem povećava dostupnost vode za poljoprivredu. Zdrava zemljišta, obogaćena organskom tvari, igraju ključnu ulogu u reguliranju zadržavanja i dostupnosti vode.
Efikasna upotreba kvalitetne vode, promoviranje održive upotrebe đubriva i pesticida, primjena odgovarajućih metoda navodnjavanja, poboljšanje sistema drenaže, kontrola pumpanja i praćenje nivoa saliniteta tla i podzemnih voda su od suštinskog značaja za održavanje održivih poljoprivrednih praksi. Održivo upravljanje zemljištem je ključno za poboljšanje produktivnosti vode u sistemima za navodnjavanje. Neodgovarajuće upravljanje zemljištem i vodama utiče na eroziju, biodiverzitet, plodnost zemljišta, te na kvalitetu i količinu vode.
Loše upravljanje
Nedostatak vode dovodi do gubitka biodiverziteta zemljišta, dok ispiranje i eutrofikacija iz poljoprivrednih djelatnosti dovode do gubitka biodiverziteta u vodnim tijelima. Loše upravljanje pesticidima i đubrivima ne samo da ugrožava kvaliteta zemljišta i vode, već predstavlja i značajan rizik za ljudsko zdravlje i ekosisteme. Loše navodnjavanje i odvodnjavanje su neki od glavnih pokretača zaslanjivanja zemljišta. Porast nivoa mora doprinosi gubitku zemljišta, povećavajući rizik od zaslanjivanja i sodifikacije zemljišta, što može negativno uticati na poljoprivrednu produktivnost, kažu stručnjaci INZ-a.
Očuvanje zemljišta i vode doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju. Poboljšano upravljanje zemljištem i vodama poboljšava kapacitet zemljišta da izdrži ekstremne klimatske događaje kao što su suše, poplave i pješčane/prašinaste oluje. Integrirane prakse upravljanja zemljištem i vodama pružaju osnovne usluge ekosistema, podržavajući život na zemlji i povećavajući otpornost ekosistema. Zdrava zemljišta djeluju kao „sifon“ ugljika, odvajajući ugljik iz atmosfere, doprinoseći tako prilagođavanju klimatskim promjenama i naporima za ublažavanje posljedica.