Središnje izborno povjerenstvo BiH će na sjednici koja će biti održana tijekom tjedna donijeti odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2024. godine. Odlukom će biti utvrđen datum održavanja izbora a očekuje se da će to biti 6. listopada. Također, će se odrediti tijela vlasti za koje će se održati izbori, a birat će se načelnici općina i gradonačelnici gradova, kao i općinska i gradska vijeća.
Načelnici i gradonačelnici se biraju po načelu “First-past-the-post”, pri čemu je pobjednik kandidat s najvećim brojem glasova. Zbog toga, višestranačke koalicije su češće na lokalnoj razini jer nekoliko kandidata može podijeliti slično biračko tijelo. Kandidati za vijeća se biraju proporcionalnom zastupljenosti otvorenih lista, pri čemu broj mandata u vijeću varira u zavisnosti od broja stanovništva. Bitno je napomenuti da građani distrikta Brčko biraju vijećnike u Skupštinu, koji naknadno biraju gradonačelnika Brčkog.
U Mostaru gradonačelnik se bira s 2/3 vijećnika, a u trećem pokušaju natpolovičnom većinom
Građani Mostara neće moći izravno birati svoga gradonačelnika jer se on bira neizravno na sjednici Gradskoga vijeće 2/3 većinom s tim ako dođe do trećega kruga glasovanja, jer u prva dva kruga nitko nije imao 2/3 potpore, gradonačelnik se bira natpolovičnom većinom. To će ujedno biti drugi izbori u Mostaru nakon političkog sporazuma 2020. godine i prvi koji će se održati u isto vrijeme kada i ostatak zemlje od 2008. godine. Zbog blokade izbornoga procesa u Mostaru Ljubo je Bešlić na toj dužnosti proveo 16 godina i do sada je najdugovječniji gradonačelnik u povijesti grada.
Pored Mostara i Grad Sarajevo gradonačelnika bira neizravno, a do prošlih izbora tako je bilo i u Istočnom Sarajevu pa će ove izborne 2024. godine građani Istočnoga Sarajeva po drugi će put birati načelnika izravno.
Neizravno biranje gradonačelnika Sarajeva
Međutim za razliku od Mostara gdje se gradonačelnik bira od izabranih vijećnika u Gradskome vijeću u Sarajevu se prvo biraju vijećnici gradskih općina. Grad Sarajevo ima četiri gradske općine: Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad. Nakon izabranih vijećnika u četiri gradske općine bira se Gradsko vijeće koje se sastoji od 28 vijećnika.
Svako općinsko vijeće općina koje čine Grad Sarajevo bira po sedam delegata u Gradsko vijeće iz reda općinskih vijećnika. Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno se jamči minimum 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje dva mjesta, bez obzira na izborne rezultate.
Tek nakon neizravnoga konstituiranja Gradskoga vijeća bira se gradonačelnik Sarajeva. Za izbor gradonačelnika, za razliku od Mostara gdje je potrebito 2/3 glasova vijećnika, u Sarajevu je dovoljna natpolovična većina, točnije 15 glasova, s tim da predsjednik Gradskoga vijeća i gradonačelnik ne mogu biti birani iz istoga naroda što je slučaj i u Mostaru.
Potrebne izmjene izbornog zakona
Bilo je više poticaja da se gradonačelnici Mostara i Sarajeva kao i vijećnici Gradskoga vijeće Sarajevo biraju izravno. Naročito je to došlo do izražaja nakon neuspjelog pokušaja da se za gradonačelnika Sarajeva izabere Bogić Bogičević, jedan od najvjerodostojnijih bh. političara i čovjek koji je Slobodanu Miloševiću rekao „ne“ kada se radilo o opstojnosti BiH. Na ovom slučaju je jasno pokazano kako su moćne i učinkovite političke spletke i podmetanja kada se moć odlučivanja svede na političare u političkim institucijama za razliku od slučaja kada je politička moć na narodu u izravnim izborima.
Da bi građani Sarajeva i Mostara došli u priliku da na izborima izravno biraju svoga gradonačelnika, a u Sarajevu i Gradsko vijeće treba doći do izmjena Izbornoga zakona BiH, Ustava FBiH i Ustava KS, kao i usklađivanja statuta Grada Sarajeva i Mostar.
Dolaze novi lokalni izbori a političari nisu ništa učinili po ovome pitanju, a ako iz iskustva znademo da neizravno biranje omogućuje veću političku manipulaciju onda to nije ni za čuditi jer je politička tendencija zadržati političku moć odlučivanja, odnosno uzeti iz ruku narodu i biračima izravno birati svoje predstavnike.
Istočno Sarajevo omogućilo biranje gradonačelnika izravnim putem
Grad Istočno Sarajevo čine općine Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo, Pale, Istočni Stari Grad, Sokolac i Trnovo i jedini je grad u Republici Srpskoj koji se sastoji iz više općina. Od 1997. do 2020. godine, gradonačelnik Istočnog Sarajeva birao se neizravno tako da se u svakoj općini izravno biraju vijećnici skupština općina, a onda se iz svake općine delegiraju vijećnici za Skupštinu Grada Istočno Sarajevo. Skupština Istočnoga Sarajeva ukupno ima 31 vijećnika (Pale – 8, Istočna Ilidža – 6, Sokolac – 6, Istočno Novo Sarajevo – 5, Istočni Stari Grad – 3 i Trnovo – 3). Vijećnici se delegiraju na temelju proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka u općinskim skupštinama. Gradonačelnika su predlagali vijećnici Skupštine grada, a izbor se vršio većinskim glasanjem.
U veljači 2020. godine Narodna Skupština Republike Srpske donijela je izmjenu Izbornoga zakona Republike Srpske i lokalni izbori u Republici Srpskoj 2020. godine, održani 15. studenoga bili su prvi izbori na kojima su građani Istočnoga Sarajeva mogli izravnim putem izabrati gradonačelnika. Izmjene izbornog zakona odnosile su se samo na izbor gradonačelnika, ali ne i na izbor gradske skupštine, pa je delegiranje gradskih vijećnika ostalo nepromijenjeno. Ovo nepotpuno rješenje samo je dokaz da političari nemaju namjeru građanima omogućiti izravno biranje kako bi građani preuzeli političku moć odlučivanja nego vrše korekcije onih zakonskih odredbi koje jačaju stranačku političku moć.
Za očekivati je da će se građani Mostara i Sarajeva teško doći u mogućnost izravno birati gradonačelnika, ako nešto sami ne preuzmu i prisile političke moćnike vratiti demokratsku volju građanima. Isto je stanje i s izravnim biranjem vijećnika u gradska vijeća Sarajeva i Istočnoga Sarajeva.