Vijeće stranih investitora u BiH i Agencija za rad i zapošljavanje BiH su organizirali u Sarajevu stručnu raspravu na temu trenutačnog stanja na tržišta rada u Bosni i Hercegovini s osvrtom na obrazovni sustav i neophodnosti njegovog prilagođavanja potrebama realnog sektora a prije svega potrebama investitora.
Imajući u vidu sveprisutniji problem odlaska kvalificirane radne snage i nedostatka stručnog kadra, organizatori su prepoznali interes i potrebu za organiziranjem jednog ovakvog skupa na temu aktualnog stanja na tržištu rada u BiH, zakonske regulative iz oblasti rada i zapošljavanja, te problema neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama realnog sektora.
Uvažavajući činjenicu je da su tržište rada i kvalificirana radna snaga odnosno ljudski potencijali jedan od ključnih elemenata za odluku investitora u kojoj zemlji da uspostave ili prošire svoje poslovanje, cilj održanih stručnih diskusija bio je da se inicira javno-privatni dijalog i stvaranje bolje sinergije između resornih ministarstava, relevantnih partnera, naučnih i obrazovnih institucija s poslovnim okruženjem i realnim sektorom, po pitanju tržišta rada i radne snage.
U prvom dijelu diskusije koju je moderirala Dina Duraković, tim lider VSI radne grupe za obrazovanje i zapošljavanje, i partner u DMB Partners advokatskom društvu, sudjelovali su, Indira Semanić, senior HR biznis partner u tvrtki Nelt, Naida Duvnjak-Šehović, članica uprave i direktorica ljudskih potencijala u tvrtki Aptha Corp, Minela Kurtović, sekretar društva Aptha Corp, Sanja Praštalo komercijalna direktorica u tvrtki Mikroelektronika, te Siniša Veselinović, šef Odsjeka za domaće tržište rada iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Sudionici su se osvrnuli na izazove koji trenutačno postoje po pitanju raspoloživosti radne snage, s akcentom na nužnost uvođenja fleksibilnijih formi zapošljavanja, izazove kod privremenog i povremenog zapošljavanja u BiH, te nužnost olakšavanja procesa zapošljavanja stranaca. Također sudionici su se dotakli i nekih drugih aktualnih otvorenih pitanja s kojima se tvrtke susreću prilikom praktične primjene radnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini koji je podijeljen na tri radno-pravna režima koja su pri tome neusklađena u mnogim oblastima, što predstavlja veliki problem tvrtkama koje posluju na svim političko-teritorijalnim jedinicama u BiH.
“Rad s strateškim partnerima iz inozemstva zahtjeva nameće određene standarde, s toga nam je vrlo često potreban angažman visoko ekspertni profil radnika kojih nema na tržištu BiH pa čak ni na regionalnim tržištima rada. Obzirom da se radi o projektnom angažmanu gdje ovi eksperti kroz rad od par mjeseci prenose na domaće radnike svoje znanje, zbog vrlo birokratiziranog procesa dobivanja radnih dozvola njihovo zapošljavanje predstavlja veliki izazov. Zbog toga je potrebito utjecati na vlasti da se fleksibiliziraju određene forme angažiranja radnika.“, kazala je Naida Duvnjak.
“Za poslodavce idealno bi bilo kada bi se nadležne institucije digitalizirale i uvezale, što bi im olakšalo međusobnu suradnju, čime bi se izravno doprinijelo olakšanju ishodovanja radnih dozvola. To je samo jedan korak u proceduri angažiranja stranih stručnjaka koji donose sa sobom „know-how“ za obuku domaće radne snage. Nažalost tvrtke se u trenutačne rokove ne mogu uklopiti.”, kazala je Minela Kurtović.
“Naša tvrtka se bavi interno obukom radnika za čiju obuku je potrebno od 6 do 9 mjeseci s obzirom da se radi o visokotehnološkoj tvrtki. Naš najveći izazov je obuka radnika koji se bavi razvojem proizvoda. Mi obučavamo radnike ne na osnovu njihovog formalnog obrazovanja već na osnovu njihove želje i volje za radom. Veliki izazov ovako obučenih ranika predstavlja njihovo zadržavanje, koje i pored nabolje želje poslodavca da im omogućimo najbolje uvjete ipak nismo u mogućnosti im ponuditi uvjete kao neki svjetski konkurenti, zbog toga što nemamo još uvijek podržavajuće poslovno okruženje.“, kazala je Sanja Praštalo.
“Moramo brinuti kako zadržati našu radnu snagu u zemlji. A svaki put kad imamo potrebu da nešto uradimo za naše zaposlenike tvrtke nailaze na prepreke u administraciji. To dovodi do frustracije i radnika i poslodavaca. Zato institucije moraju pokazati malo više empatije i osiguraju okružene i daju podršku poslodavcima te harmoniziraju i izmjene legislativu koja dovodi do tih izazova.“, kazala je Indira Semanić.
“Kako bi najbolje bilo prilagoditi obrazovni sustav potrebama tržištima rada, upisna politika mora se mijenjati. Tu ključnu ulogu moraju imati roditelji i obrazovne institucije. Porazno je da naš obrazovni sustav ima 200 sati manje stručne prakse nego recimo u Njemačkoj. Stručne prakse se ne bi trebale obavljati u školama već u tvrtkama. Kada je u pitanju zapošljavanje stranaca, potrebno je slušati potrebe poslodavaca pri čemu ćemo se truditi da Zakon o strancima BiH se izmjeni te ukinu kvote, po ugledu na susjedne zemlje ili da se taj sustav liberalizira u smislu ukidanja kvota za deficitarna zanimanja.“, kazao je Siniša Veselinović.
U drugom dijelu diskusije koji je moderirala Sanja Miovčić, izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u BiH, razgovarano je o obrazovnom sustavu u BiH, pripremama za rad i tržište rada, poslovima budućnosti te načinima na koji se obrazovni sustav može prilagoditi potrebama realnog sektora, gdje su spomenuti neki od vrlo uspješnih primjera edukacije postojeće i buduće radne snage ali i razvoja korporativne kulture u tvrtkama koji su ključni za privlačenje i zadržavanje zaposlenika. Sudionici ovog dijela stručne rasprave su bili Ronald Sudić, član uprave za ljudske potencijale i korporativnu kulturu u UniCredit Bank d.d. Mostar, Hajdi Mostić, članica uprave tvrtke Telemach i predsjednica Upravnog odbora Telemach Fondacije, Marija Sinanović, direktorica edukativnog centra Yellow Brick, Zoran Vuković, direktor ustanove za stručno obrazovanje odraslih WMTA Banja Luka, te Luka Glibo, savjetnik direktora za mjere aktivne politike zapošljivanja iz JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske.
“Kao banka koja na godišnjoj razini zapošljavamo od 100 do 120 radnika, od prvog dana njihovog angažmana obuka je u našim rukama jer se radi o ljudima koji imaju uglavnom osnovnu kvalifikaciju. Najveći izazov je privući radnike traženih profila. Kako bi privukli nove radnike i mlade radimo brojne inicijative kao npr. 1400 osnovaca običavali smo o financijskoj pismenosti te realizirali razne programe za studente – poput mini MBA na fakultetima u Sarajevu i Mostaru. Mi ne čekamo da mladi ljudi dođu nama već da ih mi privučemo i onboard-amo.”, kazao je Ronald Sudić.
“70% našim zaposlenima je Telemach bio prvo zaposlenje. Ocjenjeni smo kao najbolji poslodavac i upravo je to najveći izazov kako privući i zadržati radnu snagu. Zbog toga smo osnovali akademiju kako da mlade osposobimo. Dobivanje spleta znanja i vještina je rezultat procesa dugotrajnog treninga ali I mentorskog treninga u našoj tvrtki. Jedan od razloga zašto mlade privlačimo je upravo da radimo na razvijanju njihovog kritičkog razmišljanja i da posao činimo što zanimljivijim. Druga karakteristika je razvoj naše korporativne kulture, koja zadržava naše zaposlene, promoviramo raznolikost, jednakost i transparentan sustav nagrađivanja i napredovanja.”, kazao je Hajdi Mostić.
“Zadovoljstvo mi je što već surađujem sa sustavima koji već imaju razvijenu korporativnu kulturu poput UniCredit i Telemach. Ali imamo jako puno još sustava u kojima još uvijek kasnimo naročito BiH koja kasni nekih 10 godina u odnosnu na regiju. Naročito kad je u pitanju razvoj HR kulture u tvrtkama. Postoji ogroman potencijal da se ti sustavi unaprijede zbog toga nam je potrebno još edukativnih centara koji će donijeti neke nove metode u razvoju korporativne i HR kulture.“, kazala je Marija Sinanović.
Kao zaključak ovog skupa, sudionici su zajednički definirali zaključke koje je potrebno žurno adresirati nadležnim institucijama s ciljem što uspješnijeg provođenja reforme radno-pravnog zakonodavstva s krajnjim ciljem smanjenja nezaposlenosti i sprječavanja odlaska mladih obrazovanih ljudi u inozemstvo, te zadovoljavanje potreba poslodavaca za kvalificiranom radnom snagom i rješavanje praktičnih problema poslodavaca kada su u pitanju radnopravni odnosi.
Ono što je potrebno konkretno provesti kroz mjere javnih politika su sljedeće preporuke koje bi riješile glavni problem tržišta rada u Bosni i Hercegovini, a to je rješavanje izazova zadržavanja domaće radne snage, s jedne strane, i uvoz stranih radnika, s druge strane, i to kroz:
- Uvođenje fleksibilnijih formi zapošljivanja
- Konačno smanjenje doprinosa i poreza na rad
- Olakšavanje procedura i digitalizacija
- Usuglasiti propise županija u FBiH, kao i entiteta i BD kako bi se izbjegao diskriminatorski tretman zaposlenika koji dolaze iz različitih političko-teritorijalnih jedinica te olakšalo poslovanje poslodavcima
- Omogućavanje stjecanja stručnih i praktičnih znanja u tijeku studija
- Uspostavljanje boljeg sustava za stručno i dopunsko usavršavanje radnika