Izbori za 11. saziv Hrvatskoga sabora u inozemstvu će se održati u utorak, 16. i srijedu, 17. travnja. Birači mogu provjeriti jesu li upisani u registar do subote, 6. travnja. Zabrinjava činjenica da je na dosadašnjim izborima na birališta u inozemstvu, osim u Bosni i Hercegovini, izašao poražavajuće mali postotak glasača. Zašto je tako?
Na posljednje parlamentarne izbore prije četiri godine, na birališta u dijaspori izišlo je 28 tisuća glasača. Unatoč pandemiji, to je bio porast od gotovo 40 posto u odnosu na prethodne izbore. No, kada se iz računice izostave glasači iz Bosne i Hercegovine, dolazimo do iznenađujućeg i poraznog broja od samo malo više od 6 tisuća glasača u cijelom svijetu.
– Postoji percepcija u hrvatskoj javnosti da dijaspora znatno utječe na rezultate parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Međutim, ta je percepcija ostala iz vremena 1995. Naime, izlaznost dijaspore od 95. do danas se smanjila za četiri puta, kaže dr. Tado Jurić, profesor demografije, političkih znanosti i povijesti.
Međutim, nešto dublja analiza pokazuje da su ovako loši brojevi, djelomično posljedica i metodologije bilježenja glasova na parlamentarnim izborima.
– Recentno iseljeništvo zapravo ne ulazi u XI. izbornu jedinicu, nego se broji kao glas u domovini. Zašto? Zato što je potrebno da se osoba potpuno odjavi iz domovine, što ne čini nijedan iseljenik, jer ima pravo se odjaviti na pet godina, kaže dr. Jurić.
Potvrđuje to i usporedba s predsjedničkim izborima, na kojima se svaki glasač bilježi na lokaciji na kojoj je i ubacio listić. Stvarni broj glasača u inozemstvu ipak je dakle, malo veći, a posebice se to odnosi na europske zemlje poput Njemačke, Švicarske ili Irske, gdje se pokazuje da je stvarni broj tri ili četiri puta veći.
Što se prekooceanskih zemalja tiče, najlošiji brojevi su u Južnoj Americi, gdje na izbore izlazi u prosjeku od 100 do 200 birača. Posljedica je to i činjenice da se na kontinentu koji je površinom gotovo dvostruko veći od Europe, glasati može u samo tri grada.
– To su Santiago, Brasilia i Buenos Aires. I očekivati da se dođe na takvo glasovanje je otprilike kao kad bi se organizirali Europski parlamentarni izbori i da postoje samo tri kutije u Europi, jedna u Bruxellesu, jedna u Madridu i jedna u Varšavi. I dobro, neki će otići, ali većina će ostati kod kuće jer to su udaljenosti koje treba preći, najčešće se govori o tisućama kilometara i oni koji žele otići na takve izbore, su najčešće avanturisti, ističe Matija Jerković, Hrvat iz Argentine.
Temeljem čl. 6. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor izbori se provode u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava (što nužno ne mora biti zgrada veleposlanstva/konzulata), dok navedenim Zakonom nije predviđeno održavanje izbora u drugim mjestima koja nisu sjedište diplomatsko-konzularnih predstavništava (DM/KU).
Izbori u DM/KU održat će se na 65 destinacija, tj. 109 biračkih mjesta. U pravilu izbori se održavaju u prostorima DM/KU, gdje je to tehnički provedivo, osim u BiH gdje zbog velikog broja birača isti se provode i izvan predstavništava, kao npr. Mostar, Sarajevo, Tuzla, Vitez, Livno i Orašje.
Matija, koji živi u argentinskom gradu Rosariju, poznaje i drugačije izborne sustave.
– Ono što bi doista moglo promijeniti cijelu sliku jest dozvoljavanje dopisnog glasovanja, na isti način kao što to postoji u Italiji, u Španjolskoj, u Njemačkoj i u velikom broju zemalja. Recimo, ako dođete u Argentinu kad su talijanski izbori, naći ćete grad oblijepljen talijanskim plakatima. Dakle, vi ste u Argentini, ali ste u isto vrijeme u Italiji, jer ćete vidjeti talijansku predizbornu kampanju. Zašto? Zato što svi ti ljudi dobivaju na kućnu adresu, svoje listiće, kaže Matija Jurković.
Takav sustav, zasigurno pomaže i što se tiče motivacije za glasovanjem. Motivacije, koja je sama po sebi kompleksan problem. Odgovori se obično dijele u dva tabora, a potvrđuju to i naši sugovornici u Kanadi i SAD-u.
– Glasat ću zato što mi je to dužnost kao građanina Republike Hrvatske, kaže Vinko iz Ottawe.
– Neću ja da odlučujem iz Kanade o njihovom životu u Hrvatskoj, nek se bore sami za sebe, kazao je naš drugi sugovornik.
– Više smo uključeni na ove izbore, nažalost, trebalo bi nešto promijeniti, ali nije to baš ni blizu nama da bi išli, ističe Željka Milković Steelton, Pennsylvania.
– Mislim da se možda osjećaju i pomalo krivima jer su ovdje, a ne tamo, pa kako onda imaju pravo donositi odluke koje se izravno tiču te zemlje, kaže Rick Vukmanić Steelton, Pennsylvania.
Naposljetku, postavlja se i pitanje stvarne zastupljenosti, jer na glasače iz BiH otpada oko tri četvrtine svih glasova u XI. izbornoj jedinici.
– Rješenje bi zapravo bilo, znači prvo izborna jedinica za dijasporu mora obuhvaćati zasebno Bosnu i Hercegovinu, zasebno Europu i zasebno prekooceanske zemlje i svaka bi trebala imati najmanje tri zastupnika iz dijaspore, kaže dr. Jurić.
Tomu u prilog ide i statistika, na posljednjim parlamentarnim izborima, primjerice, samo u Livnu i Vitezu glasovalo 1130 ljudi više nego u svijetu ukupno.